BBC: Trump je srušio svjetski poredak i ostavio europske čelnike da se snalaze

U 9:00 ujutro u veljači 1947. britanski veleposlanik u Washingtonu, Lord Inverchapel, ušao je u State Department i predao američkom državnom tajniku Georgeu Marshallu dvije diplomatske poruke ispisane na plavom papiru, što je naglašavalo njihovu važnost – jednu o Grčkoj, drugu o Turskoj.

Iscrpljena, osiromašena i u velikom dugu prema Sjedinjenim Državama, Britanija je obavijestila SAD da više ne može podržavati grčke vladine snage u borbi protiv naoružane komunističke pobune. Britanija je već najavila povlačenje iz Palestine i Indije te smanjenje prisutnosti u Egiptu.

Sjedinjene Države odmah su shvatile stvarnu opasnost da bi Grčka mogla pasti pod komunističku kontrolu, a posljedično i pod sovjetski utjecaj. Ako bi Grčka pala, SAD su strahovale da bi Turska mogla biti sljedeća, što bi Moskvi omogućilo kontrolu nad istočnim Mediteranom, uključujući potencijalno i Sueski kanal – ključnu globalnu trgovačku rutu, piše BBC.

Gotovo preko noći, SAD je uskočio u prazninu koju su Britanci ostavili iza sebe.

"Politika Sjedinjenih Država mora biti podržavanje slobodnih naroda koji se opiru pokušajima potčinjavanja od strane naoružanih manjina ili vanjskih pritisaka“, objavio je predsjednik Harry Truman.

Bio je to početak onoga što će postati poznato kao Trumanova doktrina. U njenom je središtu bila ideja da je obrana demokracije u inozemstvu ključna za nacionalne interese SAD-a.

Dvije velike američke inicijative

Slijedile su dvije velike američke inicijative: Marshallov plan – ogroman paket pomoći za obnovu razorenih europskih gospodarstava – te osnivanje NATO-a 1949. godine, čija je svrha bila obrana demokracija od Sovjetskog Saveza koji je tada proširio svoju kontrolu nad istočnom Europom.

Lako je ovaj trenutak vidjeti kao prijelaz vodstva zapadnog svijeta s Britanije na Sjedinjene Države. Preciznije, bio je to trenutak koji je razotkrio da se taj prijelaz već dogodio.

Tradicionalno izolacionističke, zaštićene dvama golemim oceanima, SAD su iz Drugog svjetskog rata izašle kao vođa slobodnog svijeta. Tijekom poslijeratnih desetljeća, Amerika je koristila svoju moć kako bi preoblikovala svijet prema vlastitoj slici.

Generacija baby boomera odrastala je u svijetu koji je sve više izgledao, zvučao i ponašao se poput SAD-a. Amerika je postala kulturni, ekonomski i vojni hegemon zapadnog svijeta.

No, temeljne pretpostavke na kojima su Sjedinjene Države gradile svoje geostrateške ambicije sada se čine neodrživima.

Donald Trump je prvi američki predsjednik nakon Drugog svjetskog rata koji dovodi u pitanje ulogu koju su SAD sebi dodijelile prije mnogo desetljeća. I to čini na način zbog kojeg se mnogima čini da je stari svjetski poredak gotov – dok novi još nije oblikovan.

Pitanje je: koje će zemlje istupiti naprijed? I, s obzirom na to da je sigurnost Europe pod većim pritiskom nego što je bila gotovo u kolektivnom sjećanju, mogu li se njeni čelnici, koji trenutno djeluju kao da su uhvaćeni nespremni, naći odgovarajući odgovor?

Izazov Trumanovom nasljeđu

Trumpova kritika poslijeratnog međunarodnog poretka traje desetljećima. Gotovo 40 godina ranije, 1987., objavio je oglase preko cijele stranice u trima američkim novinama u kojima je kritizirao američku predanost obrani svjetskih demokracija.

"Desetljećima Japan i druge zemlje iskorištavaju Sjedinjene Države”, napisao je. "Zašto te zemlje ne plaćaju SAD-u za ljudske živote i milijarde dolara koje gubimo kako bismo zaštitili njihove interese?“

To je stav koji je ponovio i nakon što je ponovno preuzeo dužnost.

Nedavno objavljene poruke iz Trumpove administracije ukazuju na bijes zbog, kako ga vide, europske ovisnosti o SAD-u.

U jednoj od njih, potpredsjednik JD Vancenapisao je: "Mrzim opet spašavati Europu.“ Na to je ministar obrane Pete Hegseth odgovorio: "Potpuno dijelim tvoje gađenje prema europskom iskorištavanju. To je PATETIČNO.“

Trumpova vlastita pozicija ide još dalje. Početkom svog drugog mandata, zagrlio je ruskog predsjednika Vladimira Putina, rekavši da Ukrajina neće biti primljena u NATO i da ne bi trebala očekivati povratak teritorija koji je izgubila od Rusije.

Mnogi su to vidjeli kao predaju dvaju ključnih pregovaračkih aduta bez da je išta zauzvrat tražio od Rusije.

Članak 5 NATO-a "na aparatima”

Trumpova Bijela kuća poručila je da više neće biti glavni jamac europske sigurnosti te da bi europske države trebale same financirati svoju obranu.

"Ako

NATO države] ne plate, neću ih braniti. Ne, neću ih braniti“, rekao je predsjednik ranije ovog mjeseca.

Već gotovo 80 godina temelj europske sigurnosti oslanja se na Članak 5 Sjevernoatlantskog ugovora, koji kaže da je napad na jednu članicu NATO-a napad na sve.

Bivši britanski ministar obrane Ben Wallace izjavio je: "Mislim da je Članak 5 na aparatima za održavanje života. Ako Europa, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, ne poveća ulaganja u obranu, to bi mogao biti kraj NATO-a kakvog poznajemo.“

Početak "fragmentacije Zapada”?

Ovo su sjajne vijesti za Putina. "Cijeli sustav euroatlantske sigurnosti urušava se pred našim očima“, rekao je prošle godine.

Europski čelnici sada moraju odgovoriti na hitno pitanje: kako osigurati vlastitu obranu bez SAD-a?

Njemačka, pod novim kancelarom Friedrichom Merzom, već se okreće izgradnji neovisnih europskih obrambenih kapaciteta. No, može li se Europa doista ujediniti i brzo djelovati?

Slaganje novog svjetskog poretka

"Postoji kratki popis ključnih stvari koje trenutno samo SAD osigurava Europi“, kaže povjesničar Timothy Garton Ash.

"To su strateški enableri – sateliti, obavještajni podaci, protuzračne baterije Patriot koje jedine mogu oboriti ruske balističke rakete. U roku od tri do pet godina trebali bismo razviti vlastite verzije tih sustava.“

"I u ovom procesu tranzicije, od NATO-a pod američkim vodstvom

ideja je] doći do NATO-a koji je toliko europeiziran da su njegove snage, zajedno s nacionalnim snagama i kapacitetima EU-a, sposobne braniti Europu – čak i ako američki predsjednik kaže 'izostavite nas iz toga'."

Pitanje je kako to postići.

Gospođa van Rij naglašava da, prema njezinu mišljenju, Europa doista mora izgraditi vlastitu europsku obrambenu industrijsku bazu – ali predviđa poteškoće.

"Ono što je zaista teško su podjele unutar Europe o tome kako to zapravo učiniti i treba li to uopće učiniti."

Europska komisija i stručnjaci već nekoliko desetljeća pokušavaju pronaći način kako bi ta obrana mogla funkcionirati. "Tradicionalno je to bilo vrlo teško zbog ukorijenjenih nacionalnih interesa... Dakle, ovo neće biti lako."

U međuvremenu, Trump se čini spremnim okrenuti novu stranicu u posthladnoratovskom međunarodnom poretku temeljenom na pravilima, gdje suverene države imaju slobodu birati vlastite sudbine i saveze, piše BBC.
Ono što, čini se, dijeli s Vladimirom Putinom jest želja za svijetom u kojem velike sile, neometane međunarodno dogovorenim zakonima, mogu nametati svoju volju manjim, slabijim državama, kao što je to Rusija tradicionalno činila u svojim carskim i sovjetskim imperijima. To bi značilo povratak sustavu "sfera interesa" koji je prevladavao četrdeset godina nakon Drugog svjetskog rata.

Ne znamo točno što bi Donald Trump učinio ako bi neka članica NATO-a bila napadnuta. No, poanta je da se američko jamstvo pomoći više ne može uzimati zdravo za gotovo. To znači da Europa mora reagirati. Njezin izazov čini se da je ostati ujedinjena, konačno ispuniti obveze financiranja vlastite obrane i izbjeći da bude uvučena u "sferu utjecaja" bilo koje od velikih sila.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok